Da. Filtrum može da se koristi preventivno i kod sumnje na pokvarene namirnice. Ovo je vrlo korisno tokom ljeta kad je hrana poput voća, povrća, sokova, sendviča sklona kvarenju. Filtrum je najbolje uzeti već kod prvih simptoma trovanja hranom, dijareje, mučnine, gasova te grčeva u stomaku jer spriječava dalji razvoj simptoma i skraćuje trajanje bolesti.

Filtrum se koristi za spriječavanje apsorpcije alkohola i ispoljavanja njegovih toksičnih efekata na organizam. Iskustva korisnika su pokazala da se upotrebom Filtruma neposredno prije uzimanja alkohola spriječava ili smanjuje osjećaj mamurluka sutradan. U tim situacijama se preporučuje uzimanje dvije tablete 20 minuta prije konzumacije alkohola i dvije tablete poslije. Ovo je korisno osobama koje unaprijed znaju da će konzumirati alkohol npr. tokom nekog slavlja, a žele da izbjegnu njegove neželjene posljedice poput mamurluka.

Međutim, ukoliko dođe do trovanja alkoholom, preporučuje se uzimanje 4 do 6 tableta Filtruma odjednom u zavisnosti od tjelesne mase (pogledati doziranje). Ove osobe često zahtijevaju i medicinski tretman.

Napomena: Ukupni efekti Filtruma kod alkoholne intoksikacije su individualni i zavise od više faktora, poput količine alkohola koja se konzumirala, vremena koje je prošlo između uzimanja proizvoda i alkohola itd.

Da. Filtrum je vrlo efikasan kod putničke dijareje jer ima veliku moć vezivanja patogena koji je uzrokuju poput E. coli i njihove eliminacije iz organizma. Značajno smanjuje trajanje infektivne dijareje i pratećih simptoma. Korisna je primjena Filtruma i preventivno, kod sumnje na konzumaciju zagađene hrane ili vode.

Da. Njihova primjena je sinergistička i pomaže bržem zaustavljanju dijareje.Treba voditi računa da se uzimaju razdvojeno (Filtrum treba uzeti najmanje sat vremena prije probiotika ili nekih drugih proizvoda i lijekova; ukoliko je jaka dijareja preporučujemo uzimanje Filtruma 4 puta po 2 tablete dnevno, a naveče uzeti Probiotic ili Probiotic Forte). Filtrum djeluje kao sunđer, za sebe veže štetne patogene i njihove toksine, dok probiotici imaju višestruke koristi za organizam: pomažu uništavanje štetnih patogena, skraćuju trajanje dijareje, pomažu jačanje crijevne barijere i imunog sistema, doprinose uspostavljanju normalne crijevne mikrobiote nakon infekcije.

Filtrum sadrži hidrolizirani lignin koji je bezbjedan za upotrebu, djeluje lokalno u crijevima iz kojih se kompletno eliminiše putem stolice u okviru 24 sata. Ne šteti crijevnoj mukozi, ne apsorbuje se u krvotok i nije toksičan. Kako je otporan na gastrointestinalne enzime, lignin se eliminiše iz gastrointestinalnog trakta nepromijenjen, te se smatra dijetalnim vlaknom. Lignin je bezbjedniji enterosorbent od aktivnog uglja.

Da. Filtrum je bezbjedan za primjenu kod djece, što je pokazano i kliničkim studijama. Kod djece mlađe od 3 godine je potrebno konsultovati ljekara, zato što je dijareja u tom uzrastu vrlo opasna i njeno liječenje treba da bude pod ljekarskom kontrolom.

Svjetska zdravstvena organizacija definiše dijareju kao tri ili više mekih ili tečnih stolica dnevno (ili češće pražnjenje nego što je uobičajeno za pojedinca). Dijareja je obično simptom crijevne infekcije koju mogu da uzrokuju bakterije (npr. E. coli, Salmonella, Shigella, C. difficile), virusi (rotavirusi, norovirusi, adenovirusi) ili paraziti (Giardia). Infekcija se prenosi putem kontaminirane hrane ili vode, ili sa osobe na osobu usljed loših higijenskih uslova.
Dijareju mogu da prate i različiti simptomi poput grčeva u stomaku, groznice, umora, mučnine, povraćanja, nadimanja, gasova, izbacivanje stolice veće zapremine, a razlikuje se između pojedinaca po težini simptoma i dužini trajanja. Ukoliko dijareja duže traje, može da dovede do gubitka soli i vode iz organizma i upravo teška dehidratacija i gubitak elektrolita jesu najčešći uzrok smrti od dijareje. Dijareja može da se javi i kao posljedica uzimanja nekih lijekova i dijetetskih suplemenata (npr. antibiotici, citostatici, proizvodi koji sadrže veće količine magnezijuma), kod intolerancije na hranu (laktoza, fruktoza) ili nakon uzimanja hrane koja sadrži veliku količinu vlakana ili šećere koji se slabo apsorbuju. Takođe, određene bolesti i poremećaji gastrointestinalnog trakta su često praćene dijarejom (Kronova bolest, ulcerozni kolitis, sindrom nervoznog crijeva).

Standardna terapija bolesti dijareje podrazumijeva nadoknadu tečnosti i uzimanje rastvora za oralnu rehidrataciju, tj. rastvora vode, šećera i soli (npr. Rehidran). Antibiotici se ne preporučuju kod bolesnika s blagim oblikom dijareje jer mogu promijeniti sastav crijevne mikrobiote, koriste se samo kod teških slučajeva (povraćanje, grčevi, groznica), krvavih stolica, upornih dijareja koje su rezistentne na primjenjene terapijske mjere. Antibiotici nisu efikasni protiv virusnih dijareja.
Kao podrška terapiji koriste se: antipropulzivi (loperamid) koji smanjuju pokretljivost crijeva, a time i usporavaju izbacivanje patogena iz organizma (ne smiju da ga koriste pacijenti sa groznicom i krvavom dijarejom), zatim probiotici (Probiotic forte, Probiotic, Bulacol) i enterosorbensi (FILTRUM).